ponedjeljak, 1. kolovoza 2016.
petak, 15. srpnja 2016.
ČUDESNE SIMPATIČNE PANDE-Upoznajmo ih.
ČUDESNE SIMPATIČNE PANDE-Upoznajmo ih.
Veliki
panda.
Veliki panda je sisavac uobičajeno kvalificiran u porodicu medvjeda, Ursidae, iz središnje i južne Kine. On je istovremeno i jedina vrsta (Ailuropoda melanoleuca) roda Auliropoda. Njegovo glavno jelo je bambus, ali može jesti i drugu hranu, kao med. Veliki panda je jedan od najugroženijih životinja na Zemlji: otprilike 1.600 panda živi u divljini i nekih 160 je u ustanovama kao što je ZOO.
Veliki panda živi u planinskim regijama poput Sečuana i Tibeta.Jede lišće, živeći skoro uvijek na bambusu. Panda je poznata po tome što jede jaja, ponekad ribu, i neke insekte zajedno sa bambusom. To su potrebni izvori bjelančevina.
Veliki pande su vrlo ugrožena vrsta. Ubiti pandu je u Kini bilo kažnjivo smrću do 1997., otkada je kazna 20 godina zatvora.
Veliki panda dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep
mu je, kao i kod drugih medvjeda
malen, dug samo oko 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75
do 160 kg. Građa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno
odudara izraženo kontrastno crno-bijelo obojenim krznom.
Temeljna boja njihovog gustog, vunastog krzna je bijela, a noge su im crne. Crno prednjih nogu produžava se preko ramena i tvori pojas oko prednjeg dijela tijela. Pored toga, crne su im uške i područje oko očiju, a ponekad i vršak repa.
Nije točno poznat razlog tako upadljive obojenosti panda. Kao mogući razlozi razmatraju se zastrašujuće djelovanje na neprijatelje, bolja termoregulacija, ili bolje skrivanje.
Glava pande čini se krupnijom od glava drugih medvjeda zbog izraženije lične kosti i snažnije muskulature za žvakanje. Kao većina medvjeda, ima 42 zuba, ali su mu pretkutnjaci i kutnjaci veći i širi nego kod drugih vrsta ove porodice, što je prilagodba specifičnoj prehrani. Još jedna specifičnost ove vrste je i "lažni palac", izraslina kojom pridržava bambus dok jede.
Veliki pande žive na području od još samo oko 5.900 km2.
To su gustom šumom
obrasli suptropski
obronci sjeveroistočnih brdovitih područja Kine.
Ljeti žive na visinama između 2.700 i 4.000 m N/m,
dok se zimi spuštaju na niža područja, oko 800 m N/m. Klima
njihovog životnog prostora generalno je vlažna s puno padavina,
ljeta su svježa a zime hladne.
Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivači. Za razliku od drugih medvjeda, ne mogu se uspraviti na stražnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili špiljama.
Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. No, uprkos tome, veliki pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla grebanjem i urinom.
Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga, zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od njihovih ljetnih staništa.
Velike pande su od svih medvjeda najizraženiji biljojedi,
i usprkos uvriježenog mišljenja, ne hrane se isključivo bambusovim
izdancima, iako im je to glavni izvor hrane. No kako bambusi nisu
bogati hranjivim tvarima, a pandin probavni
sustav nije idealno prilagođen takvoj hrani, kako bi pokrili
potrebu za hranjivom, moraju dnevno pojesti 10 do 20 kg bambusa.
Pored bambusa, jedu i neke druge biljke (encijane,
irise,
vučac ,šafrane),
a u manjoj mjeri gusjenice i malene kralježnjake.
Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke prilagodbe svojoj pretežno biljnoj hrani. Jednjak im je prevučen rožnatim slojem, želudac ima debele stijenke i potsjeća na mišićavi želudac ptica. Nemaju slijepo crijevo.
Razdoblje parenja
velikih panda je od ožujka do svibnja. Inače samotnjačke
životinje, u to vrijeme se sreću u parovima. Pri tome može doći
do borbi između mužjaka odo prava na parenje. Kao i kod drugih
medvjeda, i kod velikih pandi nidacija
je odgođena.
Većina koćenja pada u kolovoz ili rujan, a veličina okota je jedno ili dva mladunca, rijetko tri. Novorođene pande su vrlo sitne, teški su od 90 do najviše 130 grama.
Veliki panda ima neobičnu šaku, s palcem i 5 prstiju; palac je zapravo neka promjenjena kost. Veliki panda ima kratak rep, oko 15 cm dug. Udomljen može živjeti 20-30 godina.
Velike pande mogu i do 14 sati dnevno da provedu jedući stabljike i lišće bambusa i za to vrijeme mogu da pojedu oko 12,5 kilograma. Međutim, ove životinje mogu da svare samo oko 17 odsto hrane koju unesu.
Naime, istraživanje kineskih naučnika je pokazalo da pande imaju tipično mesožderski digestivni sistem, koji nije razvijen tako da se lako nosi sa bambusom. Pored toga, nemaju ni gene neophodne za lučenje enzima koji pomažu varenje biljaka.
"Kombinacija tih stvari mogla bi da bude razlog za njihovu ugroženost“.
S obzirom na to da velikim pandama bambus ne pruža dovoljno
energije, za svijet pandi se ne vezuju neke aktivnosti koje
zahtijevaju više energije, a upravo otud i karakterističan spor
hod.
Uprkos činjenici da često donose na svijet blizance, gotovo uvijek brinu samo o jednom mladuncu, i to o onom snažnijem, dok slabu bebu uglavnom ignorišu. Stručnjaci veruju da panda nema dovoljno mlijeka za više od jednog mladunca. Mladunče ostaje s majkom tri godine, što znači da jedna ženka, u najboljem slučaju, može imati jednu bebu svake tri godine.
Drugi problem sa kojim se pande susreću je taj što su ženke toliko rijetko skotne da ponekad i same ne znaju da su skotne. Nije rijetkost da se panda okoti u neznanju, pa se tako prepadne i jednostavno ubije svoje mladunče. Takođe su zabilježeni slučajevi kada ženka jednostavno sijedne na mladunče, a ponekad ga u neznanju uguši i dok spava.
Velike pande i same doprinose tome što spadaju u ugrožene vrste.
Ženke velikih pandi su, naime, sposobne za parenje samo dva ili tri
puta godišnje, a neki mužjaci ne znaju ni kako da se pare. Zato
npr. par pandi koji živi u Nacionalnom zoološkom vrtu u Vašingtonu,
već trinaest godina nisu prirodnim putem dobili mladunce.
Veoma su sitne na rođenju.
Kada tek dođu na svijet, mladunci ne izgledaju ni nalik odraslim pandama. One su ružičaste, slijepe, nemaju dlaku i teške su između 85 i 140 grama. Inače velike pande mogu da dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep mu je mal, dug svega 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg.
Veliki panda je sisavac uobičajeno kvalificiran u porodicu medvjeda, Ursidae, iz središnje i južne Kine. On je istovremeno i jedina vrsta (Ailuropoda melanoleuca) roda Auliropoda. Njegovo glavno jelo je bambus, ali može jesti i drugu hranu, kao med. Veliki panda je jedan od najugroženijih životinja na Zemlji: otprilike 1.600 panda živi u divljini i nekih 160 je u ustanovama kao što je ZOO.
Veliki panda živi u planinskim regijama poput Sečuana i Tibeta.Jede lišće, živeći skoro uvijek na bambusu. Panda je poznata po tome što jede jaja, ponekad ribu, i neke insekte zajedno sa bambusom. To su potrebni izvori bjelančevina.
Veliki pande su vrlo ugrožena vrsta. Ubiti pandu je u Kini bilo kažnjivo smrću do 1997., otkada je kazna 20 godina zatvora.
Temeljna boja njihovog gustog, vunastog krzna je bijela, a noge su im crne. Crno prednjih nogu produžava se preko ramena i tvori pojas oko prednjeg dijela tijela. Pored toga, crne su im uške i područje oko očiju, a ponekad i vršak repa.
Nije točno poznat razlog tako upadljive obojenosti panda. Kao mogući razlozi razmatraju se zastrašujuće djelovanje na neprijatelje, bolja termoregulacija, ili bolje skrivanje.
Glava pande čini se krupnijom od glava drugih medvjeda zbog izraženije lične kosti i snažnije muskulature za žvakanje. Kao većina medvjeda, ima 42 zuba, ali su mu pretkutnjaci i kutnjaci veći i širi nego kod drugih vrsta ove porodice, što je prilagodba specifičnoj prehrani. Još jedna specifičnost ove vrste je i "lažni palac", izraslina kojom pridržava bambus dok jede.
Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivači. Za razliku od drugih medvjeda, ne mogu se uspraviti na stražnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili špiljama.
Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. No, uprkos tome, veliki pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla grebanjem i urinom.
Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga, zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od njihovih ljetnih staništa.
Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke prilagodbe svojoj pretežno biljnoj hrani. Jednjak im je prevučen rožnatim slojem, želudac ima debele stijenke i potsjeća na mišićavi želudac ptica. Nemaju slijepo crijevo.
Većina koćenja pada u kolovoz ili rujan, a veličina okota je jedno ili dva mladunca, rijetko tri. Novorođene pande su vrlo sitne, teški su od 90 do najviše 130 grama.
Veliki panda ima neobičnu šaku, s palcem i 5 prstiju; palac je zapravo neka promjenjena kost. Veliki panda ima kratak rep, oko 15 cm dug. Udomljen može živjeti 20-30 godina.
Velike pande mogu i do 14 sati dnevno da provedu jedući stabljike i lišće bambusa i za to vrijeme mogu da pojedu oko 12,5 kilograma. Međutim, ove životinje mogu da svare samo oko 17 odsto hrane koju unesu.
Naime, istraživanje kineskih naučnika je pokazalo da pande imaju tipično mesožderski digestivni sistem, koji nije razvijen tako da se lako nosi sa bambusom. Pored toga, nemaju ni gene neophodne za lučenje enzima koji pomažu varenje biljaka.
"Kombinacija tih stvari mogla bi da bude razlog za njihovu ugroženost“.
Uprkos činjenici da često donose na svijet blizance, gotovo uvijek brinu samo o jednom mladuncu, i to o onom snažnijem, dok slabu bebu uglavnom ignorišu. Stručnjaci veruju da panda nema dovoljno mlijeka za više od jednog mladunca. Mladunče ostaje s majkom tri godine, što znači da jedna ženka, u najboljem slučaju, može imati jednu bebu svake tri godine.
Drugi problem sa kojim se pande susreću je taj što su ženke toliko rijetko skotne da ponekad i same ne znaju da su skotne. Nije rijetkost da se panda okoti u neznanju, pa se tako prepadne i jednostavno ubije svoje mladunče. Takođe su zabilježeni slučajevi kada ženka jednostavno sijedne na mladunče, a ponekad ga u neznanju uguši i dok spava.
Veoma su sitne na rođenju.
Kada tek dođu na svijet, mladunci ne izgledaju ni nalik odraslim pandama. One su ružičaste, slijepe, nemaju dlaku i teške su između 85 i 140 grama. Inače velike pande mogu da dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep mu je mal, dug svega 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg.
srijeda, 27. siječnja 2016.
Toronto giant pandas have its 100-day celebration
Toronto giant pandas have its 100-day celebration.
20 January 2016, the Toronto Zoo has released a new video highlighting the first 100 days of their giant panda cubs. Celebration of 100-day follow ancient Chinese tradition that when a child reaches his 100th day of life, he or she is survived risky fragility of childhood and can be considered on the way to a successful future.
Er Shun gave birth to this beautiful twin panda cubs born October 13, 2015 at just 187 grams and 115 grams, the cubs have grown from tiny, pink, hairless and the strong, fuzzy panda bear with a distinctive black and white markings.
Toronto Zoo hopes to introduce panda cubs to the public mid-March. Zoo would like to thank everyone for the outpouring of support for these bears and accompany them on this incredible journey.
I wish you luck.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)